Župa Uzvišenja Svetoga Križa Kravarsko smještena je u središnjem dijelu Vukomeričkih gorica nedaleko od grada Velike Gorice. Kroz nju prolazi glavni prometni pravac Zagreb-Pokupsko-Glina. Nalazi se u lijepom prirodnom ambijentu koji čine brežuljci pokriveni šumom, voćnjacima, vinogradima i obrađenim njivama. Do 5. prosinca 2009. godine, kada je ponovno uspostavljena Sisačka biskupija, župa Kravarsko pripadala je Zagrebačkoj nadbiskupiji. Danas se nalazi u sastavu Sisačke biskupije, pripadajući Katedralnom arhiđakonatu i Pokupsko-Vukomeračkom dekanatu.

Kravarsko se kao župa spominje vrlo rano zajedno sa svojom srednjovjekovnom crkvom, a pojedini izvori upućuju da je zajednica postojala već u vrijeme početka kršćanstva na ovom području. Prvi postojeći zapis datira iz 1334. godine. Crkva koja je u to vrijeme sagrađena bila je u gotičkom stilu. 1622. godine, crkva je posve zapuštena i na pola porušena, no već 1641. god. popravljen je i dograđen lijepi novi toranj.

Župna crkva iz 1334. godine (Gotički stil)

U međuvremenu je i ta crkva bila porušena te na mjestu starije crkve bila je sagrađena nova 1874. godine. U prosincu 1943. god., njemačkim bombardiranjem crkva je teško oštećena, a nakon II. svjetskog rata je zbog komunističkog uređenja obnavljana dugi niz godina, da bi zaslugom tadašnjeg župnika Mirka Jurina, bila sagrađena, a 14. rujna 1969, nadbiskup koadijutor dr. Franjo Šeper je  blagoslovio novu crkvu i posvetio novi glavni oltar. Crkva je jednostavna pravokutna građevina s poligonalnom apsidom te snažnim zvonikom i sakristijom s lijeve strane. Unutrašnjost je suvremeno uređena, a posljednja obnova unutrašnjosti crkvene lađe sa pokrajnjim oltarom izvršena je za vrijeme vlč. Ivice Mađara, 2012. godine.

Unutrašnjost Župna crkve iz 1334. godine (Gotički stil)

Župa danas broji otprilike 4350 žitelja, a proteže se kroz 18 naselja: Barbarići Kravarski, Gornja Opatija, Donji Hruševec, Gornji Hruševec, Strezojevo, Podvornica, Žitkovčica, Čakanec, Gladovec Kravarski, Novo Brdo, Pustike, Kozjača, Šiljakovina, Mala Buna, Velika Buna, Ključić Brdo, Gornji Vukojevac i Kravarsko. Uz župnu crkvu svete mise još se održavaju po četiri filijalnim kapelama koje se nalaze u D. Hruševcu, kapela rođenja sv. Ivana Krstitelja, Kozjači, kapela sv. Mihaela arkanđela, Šiljakovini, kapela sv. ap. Petra i Pavla, i V. Buni, kapela sv. Ane.

Kapela u Donjem Hruševcu

Župa ima i svog svećenika mučenika iz vremena nakon II. svjetskog rata.

STJEPAN POVOLJNJAK,  rođen 25. Svibnja, 1919. u Kravarskom od oca Mate i majke Ane r. Matušin. Pučku školu završio je u Kravarskom, a gimnaziju i fakultet u Zagrebu. Zaređen je 1944. Odmah nakon zaređenja, svoj je svećenički život započeo u rodnoj župi Kravarsko, gdje je kratko vrijeme bio i upravitelj.

Zbog toga što su ga partizani odvodili na razna saslušanja, koncem 1944. se povlači u Zagreb, baveći se na Kaptolu određenim poslovima.

Sredinom lipnja 1945., kad je u Zagrebu već postojala komunistička vlast, ponovno je vođen na razna saslušanja, ali mu nisu pronašli nikakvu krivnju. Ostaje dalje u Zagrebu pripremajući se na studije u Rim, spremajući doktorat. A onda je 9. travnja 1946. dobiva dekret za kapelana u Odri.

Na kapelansku dužnost u Odru je pošao 14. svibnja 1946. Od željezničke stanice do župnog stana pratila su ga četvorica naoružanih OZNAŠA i kod prve kuće u Odri odvukli iza štaglja u kukuruze, kojih 20tak metara od ceste, mučili i ubili. Dobio je “rafal” iz “šmajsera” u vrat i grudi. Imao je tada samo 27 godina života.

Počiva u rodnom Kravarskom, a grob mu je posjećivao kardinal Franjo Kuharić, dok god bi dolazio u Kravarsko. Cijeneći žrtvu vlč. Povoljnjaka, kardinal Stepinac je u pismu svećenicima zaređenim godine 1944., napisanom u Krašiću, u travnju 1954., o desetoj godišnjici ređenja posvjedočio da je vlč. Stjepan Povoljnjak bio „sveta svećenička duša, kojega sam bio odredio za studij u Rimu i onda za svoga tajnika, ali ga eto ubiše kao pseto, ni kriva ni dužna, bez ikakve istrage, a po bijelome danu na očigled svijeta. Mogao sam s ponosom referirati o njemu Svetoj Stolici, kad je ubijen“.

Župa Kravarsko poznata je po mnogobrojnim duhovnim zvanjima. Brojni mladići odazvali su se u svećenički i redovnički poziv, a djevojke u redovnički poziv. Ovdje donosimo njihova imena i prezimena: Stjepan Povoljnjak (Kravarsko), Stjepan Domitrović (Kravarsko), Stjepan Brajković (G. Opatija), Vladimir Zagorac (Kravarsko), Juraj Gvozdanić (Gladovec K.), Josip Sremić (Gladovec K.), Ivan Lovrić (Kravarsko), Mirek Hrvojić (D. Hruševec), Ivan Zlodi (Šiljakovina), Ivica Zlodi (Šiljakovina).
Redovnice: Zvonka Ljubica Sremić, Pavlina Ana Gvozdanić, Taizicija Slava Gvozdanić, Stanislava Barica Gvozdanić, Alma Marica Ceković, Marinela Verica Herceg, Hermila Ljubica Klasnić, Jasna Barica Brajković, Terezina Ana Matković, Danica Buković.


Župnici koji su upravljali župom od 1900 godine; Mihael Očić (do 1901) Adam Stepinac (1901 – 1925), Stjepan Mikulček (1925 – 1937), Franjo Šanjek (1937 – 1943), Stjepan Povoljnjak (1944 – 1945) , Franjo Genc (1945 – 1947) Matko Livajušić (1947 – 1952) Ivan Fridl (1952 – 1953), Ivan Korda (1953 – 1956), Đuro Maković (1956) Jakob Vresk (1956 – 1958), Mirko Jurin (1958 – 1984.), Ivan Topoljnjak (1985 – 1996), Ljubomir Vuković (1996 – 2006), Ivica Mađer (2006 – 2012), Ivan Kljunić (2012 – 2018). Sadašnji upravitelj župe je Siniša Blatarić.