U današnjem odlomku iz Matejevog evanđelja, Isus tri puta naglašava svojim učenicima; Ne boj te se…, dok ih šalje u svijet da budu glasnici, propovjednici, blagovjesnici radosne vijesti evanđelja.
Sveto pismo nam otkriva jednu važnu činjenicu; da svatko onaj tko se prizna pred ljudima da je vjernik, da živi po Božjim zapovijedima, i razotkriva zlo u svijetu, postaje predmetom izrugivanja, nerazumijevanja, nad njim se vrši nasilje i progonstvo.
Još prije Krista isto su to činili sa svim prorocima u Izraelu, koji su razotkrivali zlo i grijehe pojedinaca i naroda te govorili ljudima da se trebaju odreći grijeha i svega zla, da se trebaju vratiti Bogu i imati povjerenja u Njega. Dolaskom Isusa Krista nije se ništa značajno izmijenilo i sam Isus od strane svojih sunarodnjaka bio je progonjen, izrugivan, nisu ga shvaćali, pa čak i neki njegovi učenici su ga napuštali, i na kraju podnio je smrt na križu.
Isus znajući sve što će podnijeti, to isto je prorekao i svojim učenicima, da će i sa njima isto tako postupati.
Možemo si slobodno postaviti pitanje: zbog čega neki ljudi postanu agresivni, ljuti, ogorčeni, neprijateljski raspoloženi, kada ih se upozori da čine nešto što je zlo i da bi trebali svoj život obnoviti duhovno u Bogu?
Danas u društvu postaje sve više trend da se ljudi deklariraju kao ateisti ili izlaze iz Crkve oni koji su kršćani i postaju tako lutalice koji se neprestano vrte u krug oko samih sebe, a njihov put je bez ikakvog cilja. Zašto to čine? Jedan od razloga je taj, jer su zahvaćeni kulturom smrti, kulturom materijalizma, kulturom nehumanosti. Žele živjeti slobodno, kao da Boga nema, kao da grijeh ne postoji i tako opravdavaju svoju savjest čineći mnoga nemoralna dijela.
Što mi kao kršćani, katolici možemo učiniti? Upravo ono što je i sam Isus naložio svojim učenicima; „Idite i ne boj te se ljudi. Idite i propovijedajte svima radost Evanđelja; na ulicama, trgovima, po selima i gradovima, na svojim radnim mjestima. Razotkrivajte ono što je loše, zlo, ono što je grešno, što je lažno i nemoralno, ono što u sebi nema nikakve vrijednosti, ono što narušava sliku čovjeka, njegovo dostojanstvo. “Čovjek današnjice više od svega treba Boga. Samo Bog može čovjeka osloboditi zla i krivice. Čovjek bez Boga ne može biti dobar i moralan. Samo po Božjoj milosti čovjek zadobiva snagu i sigurnost.“ Tko će drugome približiti istinu o Božjoj milosti, ako nećemo mi koji se nazivamo Isusovim učenicima?
Sveti Pavao upozorava da je grijeh najveći neprijatelj čovjeka. Grijeh dovodi do smrti, one duhovne, vječne smrti, koja je gora od tjelesne. Zato Isus i kaže da se ne bojimo onih koji tijelo ranjavaju i ubijaju, već više se bojimo onoga koji može dušu i tijelo pogubiti u paklu.
Čovjek zaboravlja da je Božje stvorenje i da mu je Bog udahnuo dah života, duhovnu dušu. Čovjek nije samo tjelesan, zemljan što i označava ime Adam, on je i duhovan. Duh Božji prožima čitavo tijelo i dušu, svaku stanicu i atom u našem tijelu. Bez duha, duša i tijelo su mrtvi. Ako smo mi ranjeni grijehom, tada je čitavo naše biće u smrtnoj opasnosti. Naš duh uključuje alarm za opasnost jer nam prijeti teška duhovna bolest.
Grijeh razara sve ono što je lijepo i dobro u čovjeku, razara ljubav prema Bogu i bližnjemu. Grijeh nas odvaja od Boga. I što više čovjek ustraje u grijehu to više se udaljuje od dobrote, ljepote, istine i ljubavi. Čovjek počinje u sebi patiti, prepušta se nemoći, očaju, suicidu, besmislu. Ostaje sam, otuđen od ljudi i Boga.
Isus Krist nam povjerava zadaću da budemo spasioci, koji će davati prvu pomoć. Unositi injekciju zdravog duha, i Božje ljubavi u ovaj svijet. Jer Bog ne želi da nijedan čovjek propadne, jer čovjek je u Božjim očima vrjedniji od svega drugoga što je stvorio, jer je on Njegova slika.
Tu radosnu poruku Evanđelja, nama Božjim siromasima, Krist Gospodin povjerava. Imajmo duboko povjerenje u njegovu dobrotu i ljubav, i nemojmo se bojati svjedočiti pred ljudima svoju vjeru u Uskrslog Krista, koji čovječanstvo oslobađa od grijeha, po kojem Bog obnavlja čitav svijet. Unesimo radost i oživimo srca onih ljudi koji traže Boga.
vlč. Siniša Blatarić